1,000 potpisa je prikupljeno
Za: Gradonačelniku Beograda, Skupštini grada Beograda, Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove Grada Beograda;
Spasimo delfine - Stop delfinarijumu!
Zahtevamo donošenje odluke o obustavi projekta izgradnje akvarijuma i delfinarijuma na Ušću u sklopu projekta EXPO 2027 kao i poništavanje svih eventualno izdatih saglasnosti, dozvola i planskih akata koji omogućavaju realizaciju ovog projekta.
Zbog čega je ovo važno?
Ova peticija je važna jer je projekat izgradnje akvarijuma i delfinarijuma uveden bez transparentne procedure, bez javne rasprave i bez konsultacija sa građanima i stručnom javnošću. Odluke koje trajno menjaju prostor grada i utiču na životnu sredinu ne smeju se donositi bez demokratskog procesa i stručne analize. U trenutku kada se država već intenzivno zadužuje zbog projekata vezanih za Expo 2027, postavlja se pitanje prioriteta. Da li je akvarijum zaista nužan trošak ili još jedan megalomanski projekat za koji se građani ne pitaju?
Planirana izgradnja predviđena je na Ušću – jednoj od retkih preostalih zelenih i ekološki značajnih zona Beograda. Ovaj prostor ima ključnu ulogu u očuvanju biodiverziteta, kvaliteta vazduha i javnog prostora dostupnog svim građanima. Njegova komercijalizacija i dodatna betonizacija predstavljaju trajno narušavanje javnog interesa.
Istovremeno, širom sveta se delfinarijumi zatvaraju, a uzgoj morskih sisara za komercijalne svrhe se zabranjuje. Zemlje poput Francuske, Kanade, Belgije, Luksemburga, Čilea, Meksika i Kostarike donele su zakone kojima zabranjuju držanje i razmnožavanje delfina i kitova u zabavne i komercijalne svrhe. Meksiko je 2022–2023. godine usvojio izmene zakona kojima se zabranjuje razmnožavanje morskih sisara u zatočeništvu i njihovo korišćenje u zabavne svrhe. Slične zabrane ili postupno gašenje delfinarijuma sprovedeni su i u Indiji (koja je još 2013. zabranila delfinarijume), Hrvatskoj (zabrana držanja kitova i delfina u zatočeništvu), kao i u Sloveniji i Kipru.
Ovaj globalni trend zasniva se na naučnim i etičkim argumentima: delfini su visoko inteligentna i društvena bića koja u prirodi prelaze desetine kilometara dnevno i žive u složenim društvenim zajednicama. Zatvaranje u ograničene bazene, izloženost buci i stalnim interakcijama sa publikom dovode do hroničnog stresa, poremećaja ponašanja, zdravstvenih problema i prerane smrtnosti.
Srbija, kao kontinentalna zemlja bez izlaza na more, nema prirodne uslove niti dugogodišnje institucionalno iskustvo u radu sa morskim sisarima. Pitanje stručnosti, infrastrukture, transporta i dugoročnog obezbeđivanja adekvatnih uslova dodatno pojačava zabrinutost. U kontekstu postojećih problema u sistemu brige o životinjama, otvaranje objekta koji zahteva izuzetno specifične standarde predstavlja ozbiljan rizik.
Istovremeno, postoje savremeni i etički prihvatljivi edukativni modeli na primer digitalni i interaktivni edukativni centri koji omogućavaju učenje bez zatočeništva životinja.
Sredstva planirana za izgradnju ovakvog projekta mogla bi biti usmerena ka hitnijim i društveno odgovornijim prioritetima: unapređenju uslova u prihvatilištima za napuštene životinje, sistemskim programima sterilizacije i odgovornog vlasništva, rešavanju dugogodišnjih problema prenatrpanosti i neadekvatnog prostora u zoološkom vrtu, uklanjanju divljih deponija, uređenju nehigijenskih naselja i ulaganjima u projekte prečišćavanja vode i unapređenja kvaliteta vazduha.
U trenutku kada svet napušta modele zabave zasnovane na zatočeništvu morskih sisara, Beograd ne bi smeo da ide korak unazad. Ova peticija je poziv na odgovorno upravljanje javnim prostorom i sredstvima, zaštitu prirodnih zona i usklađivanje sa savremenim etičkim i ekološkim standardima.
Tim za dobrobit životinja, Kreni-Promeni;
Planirana izgradnja predviđena je na Ušću – jednoj od retkih preostalih zelenih i ekološki značajnih zona Beograda. Ovaj prostor ima ključnu ulogu u očuvanju biodiverziteta, kvaliteta vazduha i javnog prostora dostupnog svim građanima. Njegova komercijalizacija i dodatna betonizacija predstavljaju trajno narušavanje javnog interesa.
Istovremeno, širom sveta se delfinarijumi zatvaraju, a uzgoj morskih sisara za komercijalne svrhe se zabranjuje. Zemlje poput Francuske, Kanade, Belgije, Luksemburga, Čilea, Meksika i Kostarike donele su zakone kojima zabranjuju držanje i razmnožavanje delfina i kitova u zabavne i komercijalne svrhe. Meksiko je 2022–2023. godine usvojio izmene zakona kojima se zabranjuje razmnožavanje morskih sisara u zatočeništvu i njihovo korišćenje u zabavne svrhe. Slične zabrane ili postupno gašenje delfinarijuma sprovedeni su i u Indiji (koja je još 2013. zabranila delfinarijume), Hrvatskoj (zabrana držanja kitova i delfina u zatočeništvu), kao i u Sloveniji i Kipru.
Ovaj globalni trend zasniva se na naučnim i etičkim argumentima: delfini su visoko inteligentna i društvena bića koja u prirodi prelaze desetine kilometara dnevno i žive u složenim društvenim zajednicama. Zatvaranje u ograničene bazene, izloženost buci i stalnim interakcijama sa publikom dovode do hroničnog stresa, poremećaja ponašanja, zdravstvenih problema i prerane smrtnosti.
Srbija, kao kontinentalna zemlja bez izlaza na more, nema prirodne uslove niti dugogodišnje institucionalno iskustvo u radu sa morskim sisarima. Pitanje stručnosti, infrastrukture, transporta i dugoročnog obezbeđivanja adekvatnih uslova dodatno pojačava zabrinutost. U kontekstu postojećih problema u sistemu brige o životinjama, otvaranje objekta koji zahteva izuzetno specifične standarde predstavlja ozbiljan rizik.
Istovremeno, postoje savremeni i etički prihvatljivi edukativni modeli na primer digitalni i interaktivni edukativni centri koji omogućavaju učenje bez zatočeništva životinja.
Sredstva planirana za izgradnju ovakvog projekta mogla bi biti usmerena ka hitnijim i društveno odgovornijim prioritetima: unapređenju uslova u prihvatilištima za napuštene životinje, sistemskim programima sterilizacije i odgovornog vlasništva, rešavanju dugogodišnjih problema prenatrpanosti i neadekvatnog prostora u zoološkom vrtu, uklanjanju divljih deponija, uređenju nehigijenskih naselja i ulaganjima u projekte prečišćavanja vode i unapređenja kvaliteta vazduha.
U trenutku kada svet napušta modele zabave zasnovane na zatočeništvu morskih sisara, Beograd ne bi smeo da ide korak unazad. Ova peticija je poziv na odgovorno upravljanje javnim prostorom i sredstvima, zaštitu prirodnih zona i usklađivanje sa savremenim etičkim i ekološkim standardima.
Tim za dobrobit životinja, Kreni-Promeni;