10,000 potpisa je prikupljeno
Za: Vladu Republike Srbije, premijera Đura Macuta
Zaštitimo Košutnjak
Potpunu i hitnu obustavu svih daljih aktivnosti na izradi Prostornog plana područja posebne namene (PPPPN) za deo Košutnjaka.
Zbog čega je ovo važno?
Odluka Vlade Republike Srbije od 5. decembra 2025. o pokretanju izrade Prostornog plana područja posebne namene (PPPPN) za deo Košutnjaka obuhvata prostor između ulica Blagoja Parovića, Kneza Višeslava, Miloja Zakića i Vladimira Rolovića, uz finansiranje privatnog investitora i mogućnost izmene postojećih urbanističkih pravila mimo lokalnih procedura. Ovaj akt otvara vrata intenzivnoj urbanizaciji jednog od poslednjih velikih zelenih koridora Beograda bez jasnog uvida u budući obim gradnje, bez garancije očuvanja šuma i bez realnog učešća građana.
Na tom području nalaze se fiziološki zrela stabla koja predstavljaju nezamenljiv deo ekološkog sistema Beograda, sa dokazivim i mernim doprinosom kvalitetu vazduha, regulaciji temperature i očuvanju biodiverziteta. Samo nekoliko od najzastupljenijih vrsta u ovom području obavljaju sledeće:
Hrast (Quercus sp.) – prosečno skladišti 10–25 kg C godišnje (≈ 37–92 kg CO₂).
Lipa (Tilia sp.) – skladišti 3.5–13.4 kg C godišnje (≈ 13–49 kg CO₂).
Grab (Carpinus betulus) – skladišti 5–15 kg C godišnje (≈ 18–55 kg CO₂).
Javor (Acer sp.) – skladišti 4–12 kg C godišnje (≈ 15–44 kg CO₂).
Ove količine postaju ogromne kada se saberu na nivou celog šumskog pojasa. Uz to, svako takvo stablo snižava letnju temperaturu za više stepeni i ublažava efekte urbanog toplotnog ostrva,filtrira PM čestice, NOx i druge zagađivače, smanjuje oticanje vode posle velikih kiša i sprečava bujice na ulicama, smanjuje opterećenje kišne drenaže, hrani lokalni biodiverzitet i stvara staništa za ptice, insekte i sisare, doprinosi mentalnom i fizičkom zdravlju stanovnika, podiže vrednost čitavih naselja.
Za Beograđane, očuvanje ovog područja znači očuvanje preostale zdrave šume u gradu koja se ne može vratiti kada jednom bude posečena. Znači čistiji vazduh, hladnije ulice, manje bujica, više prirode i kvalitetniji život. Znači očuvanje javnog dobra ispred interesa investitora!
Košutnjak nije privatni resurs niti „neiskorišćena površina“. To je zelena infrastruktura Beograda i jedno od poslednjih pluća grada. Njegova zaštita je dužnost države i pravo građana.
Potpiši i odbrani Košutnjak.
Aleksandar Anđelković i Tim Kreni-Promeni